NaslovnicaVrtDijeljenje perunika u kolovozu: Zbijene...

Dijeljenje perunika u kolovozu: Zbijene biljke sada otkrivaju zašto je proljetos bilo manje cvjetova

Proljetos su vaše perunike možda imale mnoštvo listova, ali tek nekoliko cvjetova. Sada, kada je cvatnja odavno završila, iz zemlje se vidi gusta mreža mesnatih rizoma koji se guraju jedan preko drugoga. Upravo je dijeljenje perunika jedan od poslova za koji je kolovoz posebno pogodan. Kod bradatih perunika (Iris hibridi) ljetno dijeljenje pomlađuje prenatrpane skupine i ostavlja dovoljno vremena da novi dijelovi razviju korijen prije hladnijeg dijela godine.

Ključne napomene:

  • Dijeljenje perunika obično je potrebno svake tri do pet godina, osobito kada se sredina skupine prorijedi i cvatnja oslabi.
  • Zdravi rizom posadite vrlo plitko: njegov gornji dio treba ostati na površini ili neposredno ispod zemlje.
  • Zbog aktualnih vrućina posao napravite rano ujutro ili pričekajte oblačniji dan, a suhu zemlju prethodno zalijte.

Ovaj je savjet posebno pravodoban upravo sredinom kolovoza. Hrvatski meteorolozi za 14. kolovoza navode sunčano i većinom vruće vrijeme s najvišim temperaturama između 30 i 35 °C. To ne znači da treba propustiti dobar termin za perunike, nego da presađivanje nije posao za najtopliji dio dana.

Zašto se stare perunike odjednom slabije vide u cvatu?

Bradata perunika raste pomoću mesnatih vodoravnih stabljika koje nazivamo rizomima. Novi dijelovi postupno se šire prema van, pa nakon nekoliko godina nekada uredna skupina postaje pregusta.

To se često prvo primijeti u proljeće.

Listova ima dovoljno, ali:

  • cvjetnih stapki je manje nego prije
  • cvjetovi se pojavljuju uglavnom na rubovima skupine
  • sredina izgleda praznije ili iscrpljeno
  • rizomi se međusobno guraju i izlaze izvan prostora koji ste im namijenili.

Stručne hortikulturne preporuke savjetuju dijeljenje bradatih perunika približno svake tri do pet godina jer prenatrpanost može smanjiti cvatnju. Srpanj i kolovoz smatraju se posebno prikladnim terminima.

Međutim, važno je naglasiti da se ovaj postupak prvenstveno odnosi na bradate perunike. Sibirske, japanske i druge vrste nemaju potpuno iste zahtjeve za položaj rizoma i vlagu, pa ih nemojte automatski tretirati na isti način.

Dijeljenje perunika u kolovozu: Kako izvaditi cijelu skupinu?

Dan prije rada pogledajte zemlju.

Ako je potpuno suha i tvrda, lagano je zalijte. Kod dijeljenja trajnica preporučuje se raditi po oblačnijem vremenu i prethodno navlažiti suhu zemlju, jer biljke tijekom vađenja gube dio korijena i brže se isušuju na jakom suncu.

Za vađenje je praktičnija vrtna vila nego uska lopata.


Zabodite je nekoliko centimetara dalje od vanjskih listova i postupno podižite cijelu skupinu. Nemojte pokušavati povući biljku za listove jer se rizomi mogu odvojiti na neželjenom mjestu.

Kada skupinu izvadite, otresite višak zemlje toliko da možete jasno vidjeti rizome i korijen.

Sada postaje prilično očito što se tijekom proteklih godina događalo ispod površine: mlađi rizomi rastu prema van, dok stari središnji dijelovi često više nisu najvitalniji dio biljke.


Ne morate sačuvati svaki komad koji ste iskopali

Ovo je trenutak za selekciju, a ne samo za preseljenje cijele prenatrpane mase na drugo mjesto.

Za ponovno sađenje birajte čvrste, zdrave rizome s razvijenim korijenjem i lepezom listova. Stručne smjernice preporučuju odbaciti mekane, trule ili ozbiljno oštećene dijelove.

Rizome možete razdvojiti rukama tamo gdje se prirodno odvajaju ili upotrijebiti čist oštar nož.

Dobro je pripremiti:


  1. čistu vrtnu vilu
  2. oštar nož ili škare
  3. kantu za bolesne i oštećene dijelove
  4. zalijevač
  5. novo pripremljeno mjesto za sadnju.

Nemojte zdrave ostatke rizoma satima ostaviti na vrućem betonu dok uređujete gredicu. Ako posao traje dulje, držite ih u svijetloj sjeni.

Listove sada možete skratiti

Nakon dijeljenja velika lisna masa više nije u ravnoteži s oslabljenim korijenom.

Kod kasnoljetnog dijeljenja perunika preporučuje se lišće skratiti na otprilike 15 do 20 centimetara. Tako je biljku lakše ponovno posaditi, a smanjuje se i površina kroz koju neposredno nakon presađivanja gubi vodu.

Listove možete odrezati u obliku lepeze.


Ne morate ukloniti sve zeleno lišće. Novi komad rizoma i dalje treba zdrave listove dok se ponovno ukorjenjuje.

Ako pri rezanju pronađete listove s izrazitim znakovima bolesti, nemojte ih ostavljati razbacane po gredici.

Najčešća pogreška događa se upravo kod ponovne sadnje

Perunika izgleda kao biljka koju bi trebalo dobro zakopati. Upravo zato mnogi rizom stave preduboko.

Kod bradatih perunika to je pogreška.


Rizom treba biti na razini površine ili tek vrlo plitko prekriven, a korijenje se raspoređuje u zemlju ispod njega. Preduboko posađene bradate perunike mogu slabije cvjetati.

Napravite plitku udubinu i u sredini mali humak zemlje. Na njega položite rizom, a korijenje raširite prema dolje i u stranu.

Zatim zatrpajte korijen, ali nemojte preko gornjeg dijela rizoma nabacati debeli sloj zemlje.


To je jedna od onih vrtnih situacija u kojima „malo dublje da bude sigurnije” daje upravo suprotan rezultat.

Koliko prostora treba ostaviti između novih perunika?

Ako ponovno napravite jednako zbijenu skupinu, samo ste odgodili isti problem.

Preporuke za bradate perunike navode približno 30 do 45 centimetara razmaka između pojedinih dijelova. Mogu se saditi i u skupinama po tri, pri čemu lepeze listova gledaju prema van.

Perunike smjestite na sunčano mjesto s dobro dreniranom zemljom. Premalo sunca, prevelika dubina sadnje i prenatrpanost među poznatim su razlozima slabe cvatnje.

Ako su stare perunike posljednjih godina završile u sjeni zato što je obližnji grm ili stablo naraslo, sada je odlična prilika da ih preselite na bolji položaj.

U kolovozu ih nemojte zatrpati debelim malčem

Kod mnogih vrtnih biljaka nakon presađivanja automatski posegnemo za debelim slojem malča.

Kod bradatih perunika treba biti oprezniji.

Njihovi rizomi vole dobro drenirane i prozračne uvjete. Debeli sloj vlažnog organskog materijala neposredno preko rizoma može zadržavati previše vlage, a upravo je dobra drenaža jedan od ključnih uvjeta uspješnog uzgoja.

Ako malčirate okolnu gredicu, ostavite područje neposredno oko rizoma slobodno.

Isto vrijedi za zalijevanje: nakon presađivanja dobro zalijte kako bi se zemlja slegla oko korijena, ali nemojte stvarati stalno natopljenu gredicu.

Što napraviti tijekom aktualne vrućine?

Danas se u većem dijelu Hrvatske bilježi ili očekuje između 30 i 35 °C, a i sutra će biti sunčano i vruće.

Ako imate mogućnost izbora, pričekajte dan s nešto blažim temperaturama ili oblačnijim vremenom. Opće preporuke za dijeljenje trajnica daju prednost oblačnom danu upravo zato što se svježe presađene biljke na jakom suncu brže isušuju.

Ako posao morate napraviti sada:

  • počnite rano ujutro
  • mjesto pripremite prije vađenja biljaka
  • rizome ne ostavljajte na suncu
  • presadite ih odmah nakon dijeljenja
  • nakon sadnje dobro zalijte zemlju
  • sljedećih tjedana pratite vlagu, osobito u kontinentalnim vrtovima bez kiše.

Na Jadranu, gdje su perunike često posađene u vrlo propusnoj kamenitoj zemlji, novo presađene biljke mogu trebati više pozornosti nego stare ukorijenjene skupine. Ipak, nemojte iz želje za sigurnošću održavati tlo stalno mokrim.

Jedan stari grm može postati cijela nova gredica

Dijeljenje perunika jedan je od onih vrtnih poslova kod kojih rezultat nije samo „uređena” stara biljka.

Iz jedne velike prenatrpane skupine često dobijete dovoljno zdravih rizoma za novi red uz stazu, drugu gredicu ili nekoliko biljaka koje možete pokloniti.

A postoji još važniji razlog zašto ovaj posao vrijedi obaviti upravo sada. Perunike koje su proljetos dale puno listova, a malo cvjetova, već vam možda pokazuju da je prostor postao pretijesan.

Kolovoz je trenutak kada tu poruku najlakše pretvorite u praktičan zahvat: iskopajte skupinu, zadržite zdrave mlađe rizome, posadite ih plitko i ostavite im prostor za nekoliko sljedećih godina. Upravo tako sada nastaju perunike koje će tek idućeg proljeća pokazati koliko je mali ljetni zahvat značio.

Pročitajte i:

PREPORUČENO ZA VAS

Sviđaju vam se naši članci i korisni savjeti? Dodajte Bodi eko kao svoj omiljeni izvor vijesti na Googleu.
Google
Dodajte
Jolanda Kramar
Jolanda Kramar
Jolanda Kramar je novinarka i publicistica zainteresirana za zdrav način života, ekologiju i kućne lijekove koji nam mogu olakšati život i podržati zdravlje. Također je zanima astrologija i ljepota.

Najnovije objave