Krastavac još uvijek daje plodove, ali pojedini listovi odjednom izgledaju kao da su posuti stotinama sitnih svijetlih točkica. Nakon nekoliko dana počinju blijedjeti, dobivaju brončanu boju, a ispod njih se može pojaviti gotovo nevidljiva mrežica. Grinje na krastavcima upravo u vrućem i suhom dijelu ljeta mogu se namnožiti iznenađujuće brzo. Današnje temperature u Hrvatskoj dosežu 32 do 35 °C, što dodatno opravdava pregled biljaka prije nego se oštećenja prošire.
Ključne napomene:
- Grinje na krastavcima prvo često primijetimo po sitnim blijedim točkicama, a ne po samim štetnicima.
- Okrenite sumnjiv list i protresite ga iznad bijelog papira: sitne pokretne točkice mogu otkriti grinje.
- Prvi koraci su dobro zalijevanje biljke, ispiranje naličja listova vodom i očuvanje prirodnih neprijatelja grinja.
Koprivina grinja (Tetranychus urticae) napada velik broj vrtnih biljaka, među njima krastavce, grah, rajčice, salatu, jagode i različito ukrasno bilje. Hrvatska poljoprivredna savjetodavna služba također je više puta upozoravala na njezinu pojavu na krastavcima, osobito pri porastu temperatura.
Zašto su grinje na krastavcima problem upravo u kolovozu?
Grinje posebno vole toplo i suho vrijeme. Pri visokim temperaturama njihov razvoj može biti vrlo brz, pa populacija koja je nekoliko dana gotovo neprimjetna odjednom postane dovoljno velika da vidljivo ošteti lišće. Sveučilišni stručnjaci navode da se pri visokim temperaturama kolonije mogu snažno povećati za manje od dva tjedna.
To se dobro poklapa s aktualnim vremenskim uvjetima u Hrvatskoj. DHMZ za 16. kolovoza navodi većinom sunčano i vruće vrijeme s najvišim dnevnim temperaturama od 32 do 35 °C.
Posebno su osjetljivi krastavci koji:
- rastu uz suh i prašnjav put
- nekoliko puta ostanu potpuno suhi između zalijevanja
- rastu u malim posudama
- imaju već oslabljene ili stare listove
- tijekom vrućine dugo ostaju bez dovoljno vode.
Biljka pod vodenim stresom teže podnosi sisanje biljnih sokova, pa jednaka populacija grinja može na iscrpljenom krastavcu napraviti znatno veću štetu.
Prvi znak nije mrežica nego bezbroj sitnih točkica
Ako čekate da cijeli krastavac bude obavijen finom mrežom, problem je već prilično uznapredovao.
Grinje žive uglavnom na donjoj strani listova i hrane se sadržajem biljnih stanica. Na gornjoj strani zbog toga nastaju sitne bjeličaste ili žute točkice. Kako se njihovo hranjenje nastavlja, pojedine točke se spajaju, a list izgleda blijedo, prošarano ili brončano. Kasnije može požutjeti, osušiti se i otpasti.
Kod jakog napada pojavljuje se i karakteristična fina paučinasta mreža, posebno uz lisne žile, peteljke i između susjednih listova.
Same grinje teško je vidjeti golim okom. Odrasle jedinke velike su tek oko pola milimetra.
Napravite test s običnim bijelim papirom
Ako niste sigurni gledate li posljedice vrućine, bolesti ili štetnika, ne trebate odmah povećalo.
Uzmite običan list bijelog papira ili komad bijelog kartona.
- Stavite ga ispod sumnjivog lista krastavca.
- List nekoliko puta lagano protresite ili potapkajte.
- Pričekajte nekoliko sekundi.
- Pogledajte kreću li se po bijeloj površini vrlo sitne točkice.
Ovu jednostavnu metodu preporučuju i stručnjaci za rano otkrivanje grinja u kućnim vrtovima.
Zatim okrenite još nekoliko listova. Jedan napadnuti list ne znači nužno da je cijela biljka jednako zahvaćena.
Tijekom vrućih i sušnih razdoblja biljke na kojima ste pronašli prve grinje ima smisla ponovno pregledati svakih nekoliko dana.
Grinje ili bolest? Pogledajte oblik žutih mrlja
U kolovozu se problemi lako zamijene.
Kod grinja ćete najčešće vidjeti mnoštvo sitnih blijedih uboda koji cijelom listu daju prošaran izgled. Na naličju možete pronaći vrlo sitne grinje, jaja i kasnije mrežicu.
Plamenjača krastavca izgleda drukčije. Ona stvara veće blijedozelene do žute mrlje koje su često uglate jer ih ograničavaju lisne žile. Pri visokoj vlazi na donjoj strani mogu se pojaviti tamnosive do ljubičaste prevlake.
Ta razlika postaje posebno korisna upravo sada. Nakon današnje vrućine DHMZ za 17. kolovoza najavljuje dolazak kiše i grmljavinskih pljuskova u dijelu Hrvatske.
Ako su listovi bili prošarani sitnim točkicama prije kiše, prvo provjerite grinje. Ako se nakon vlažnijeg razdoblja počnu pojavljivati jasno omeđene uglate pjege, treba razmotriti i bolest.
Prvi prirodni zahvat: Isperite naličje listova
Kod manjeg napada nije potrebno odmah tražiti pripravak za prskanje.
Stručne preporuke navode snažniji mlaz vode kao jednostavnu mehaničku metodu kojom se grinje mogu skinuti s biljke, zajedno s dijelom njihove zaštitne mrežice. Najvažnije je pogoditi donju stranu listova, gdje se nalazi većina kolonije.
Postupite ovako:
- Zalijevanje i ispiranje obavite rano ujutro.
- Jednom rukom podignite list.
- Usmjerite mlaz prema naličju, ali ne toliko snažno da potrga tkivo.
- Posebno operite područja uz lisne žile.
- Ponovno pregledajte biljku nakon nekoliko dana.
Jedno ispiranje neće nužno ukloniti svako jaje i svaku grinju. Redovita kontrola zato je važnija od jednog agresivnog tretmana.
Krastavac koji je žedan lakše izgubi cijeli list
Grinje nisu razlog da biljku utopite vodom, ali presušivanje dodatno povećava njezinu osjetljivost.
Krastavce tijekom sušnog razdoblja zalijevajte dovoljno duboko da voda dođe u područje korijena, a površinu tla možete prekriti prikladnim organskim malčem. Održavanje biljke bez većeg vodenog stresa jedna je od osnovnih preporuka za smanjivanje štete od grinja.
Nemojte istodobno pokušavati iscrpljenu biljku „oporaviti” jakom dozom gnojiva. Sveučilišne preporuke posebno upozoravaju da dodatno gnojenje tijekom suše biljci može stvoriti još veći stres.
Nemojte zbog grinja uništiti njihove prirodne neprijatelje
U vrtu grinje nisu same.
Hrane se njima predatorske grinje te pojedine vrste korisnih kukaca. Širokospektralni insekticidi mogu uništiti upravo te prirodne neprijatelje, pa se nakon takva tretmana problem s grinjama ponekad čak pogorša.
Zato kod manjeg napada prvo kombinirajte:
- redovite preglede
- dovoljno vode u tlu
- ispiranje naličja listova
- uklanjanje samo najteže oštećenih listova
- izbjegavanje nepotrebnog širokospektralnog prskanja.
Ako je napad ozbiljniji, mogu se koristiti registrirani insekticidni sapuni ili hortikulturna ulja namijenjena odgovarajućoj kulturi. Nemojte sami miješati deterdžent za posuđe i vodu: stručni izvori upozoravaju da kućne sapunske mješavine mogu oštetiti biljku. Kod bilo kojeg gotovog pripravka treba poštovati hrvatsku registraciju, kulturu, dozu i karencu navedenu na etiketi.
Najvažnije je reagirati prije nego cijela biljka dobije brončanu boju
Jedan stariji prošarani list još nije razlog za paniku.
Problem postaje ozbiljan kada se isti izgled pojavljuje na sve većem broju listova, biljka gubi zelenu boju, vidljiva je mrežica i listovi počinju odumirati. Kod jednogodišnjeg povrća velik gubitak lisne površine može smanjiti urod, a izloženi plodovi postaju osjetljiviji i na sunčeve ožegotine.
Zato je sredinom kolovoza pregled naličja listova mnogo korisniji nego čekanje da krastavac počne izgledati kao da se osušio preko noći.
Ako danas primijetite mnoštvo sitnih blijedih točkica, uzmite bijeli papir i napravite test. Grinje na krastavcima dovoljno su male da ih lako previdimo, ali trag koji ostavljaju na listu postaje vrlo prepoznatljiv kada znamo što tražimo.
PREPORUČENO ZA VAS
