Grmljavinsko nevrijeme često prođe za manje od jednog sata, ali prekid električne energije može potrajati mnogo dulje. Upravo tada počinje neizvjesnost pred hladnjakom: je li mlijeko još dobro, treba li baciti meso, smije li se ponovno zamrznuti odmrznuta hrana i može li se sigurnost procijeniti po mirisu?
Ključne napomene:
- Ne otvarajte hladnjak bez potrebe: zatvorena vrata mogu zadržati hranu dovoljno hladnom približno četiri sata nakon nestanka struje.
- Meso, ribu, mlijeko, jaja, kuhane ostatke i meke sireve bacite ako su predugo bili iznad sigurne temperature, čak i kada izgledaju normalno.
- Zamrznuta hrana može se ponovno zamrznuti ako još sadrži kristale leda ili joj izmjerena temperatura nije viša od približno 4 °C.
U srpnju je taj problem posebno važan. Visoke temperature ubrzavaju zagrijavanje prostorija, a hladnjak bez napajanja postupno gubi temperaturu koja usporava razmnožavanje mikroorganizama. Najgori potez pritom je stalno otvaranje vrata i provjeravanje je li hrana još hladna.
Dobro zatvoren hladnjak može zadržati sigurnu temperaturu približno četiri sata. Zamrzivač pruža više vremena, ali samo ako njegova vrata ostanu zatvorena.
Prvih nekoliko minuta ne radite ništa s hladnjakom
Kada nestane električne energije, hladnjak nije potrebno odmah prazniti. Njegova izolacija i već ohlađena hrana neko će vrijeme održavati nisku temperaturu.
Zapišite kada je struja nestala i ostavite vrata zatvorena. Svakim otvaranjem hladan zrak izlazi, a topao i vlažan zrak iz prostorije ulazi unutra. Čak i kratko pregledavanje polica može skratiti vrijeme tijekom kojeg hrana ostaje dovoljno hladna.
Ako je prekid najavljen ili se oluja tek približava, korisno je unaprijed postaviti termometar u hladnjak. Hladnjak bi u redovnom radu trebao održavati temperaturu nižu od 5 °C, dok se za precizniju procjenu nakon prekida često uzima granica od približno 4 °C.
Boce s vodom ili rashladni ulošci također mogu pomoći u održavanju temperature, ali ih ne treba dodavati tek nakon što je hladnjak već dugo otvoren i zagrijan.
Pravilo četiri sata vrijedi samo kada su vrata ostala zatvorena
Ako struje nema najviše četiri sata, hrana u zatvorenom hladnjaku u pravilu bi trebala ostati sigurna. To nije jamstvo za hladnjak koji se često otvarao, koji je prije nestanka struje loše hladio ili je stajao u vrlo vrućoj prostoriji.
Nakon povratka električne energije prvo pogledajte termometar, ako ga imate. Lako kvarljiva hrana koja je bila na temperaturi višoj od približno 4 °C dulje od dva sata više se ne smatra sigurnim izborom.
Nemojte kušati hranu kako biste provjerili je li dobra. Bakterije koje mogu izazvati trovanje ne moraju promijeniti miris, okus ili izgled namirnice. Hrana može djelovati sasvim normalno, a ipak više ne biti sigurna.
Ove namirnice zahtijevaju najstrožu procjenu
Nakon duljeg prekida struje najosjetljivije su namirnice bogate vlagom i proteinima. To se odnosi na svježe meso, perad, ribu, plodove mora, mlijeko, vrhnje, jogurt, jaja i jela od jaja.
U istu skupinu ulaze kuhani ostaci, juhe, variva, umaci, kuhana tjestenina, riža i krumpir. Kuhanje ne znači da takvo jelo može dugo stajati na toplom. Nakon pripreme u hranu ponovno mogu dospjeti mikroorganizmi, a neke bakterije posebno se dobro razmnožavaju u kuhanoj riži i drugim škrobnim jelima.
Baciti treba i narezano voće, narezano povrće, unaprijed oprane salate, meke sireve poput svježeg sira, ricotte i mozzarelle te otvorene kremaste preljeve.
Poseban oprez potreban je kod hrane namijenjene maloj djeci, trudnicama, starijim osobama i osobama oslabljenog imuniteta. U tim slučajevima ne treba pokušavati spasiti namirnicu čija je temperatura i vrijeme izvan hlađenja nepoznato.
Nije potrebno baciti baš sve iz hladnjaka
Neke namirnice mnogo bolje podnose privremeni porast temperature. Cijelo, nerezano voće i povrće najčešće se može sačuvati. Isto vrijedi za maslac, margarin, tvrde sireve poput parmezana i drugih zrelih sireva te tvornički obrađene sireve.
Senf, kečap, ukiseljeno povrće, masline, džemovi, želei, soja-umak i većina preljeva na bazi octa obično nisu među prvim namirnicama koje treba baciti.
Kruh, peciva, obični kolači bez mliječne ili kremaste nadjeve i suhe namirnice također nisu ovisni o stalnom hlađenju. Ipak, svaku otvorenu ambalažu treba pregledati ako je tijekom oluje došlo do prodora vode, oštećenja krova ili poplave.
Hranu koja je došla u dodir s poplavnom vodom ne treba prati i vraćati u uporabu. Takva voda može sadržavati kanalizacijske, kemijske i druge onečišćujuće tvari.
Zamrzivač može sačuvati hranu dan ili dva
Pun i zatvoren zamrzivač može održavati odgovarajuću temperaturu približno 48 sati. Ako je napola pun, razdoblje se smanjuje na otprilike 24 sata. Namirnice u punom zamrzivaču međusobno se hlade, zbog čega temperatura raste sporije.
Nakon povratka struje provjerite ima li hrana još kristale leda. Ako je i dalje djelomično smrznuta ili joj temperatura nije viša od približno 4 °C, u pravilu se može ponovno zamrznuti. Tekstura i okus mogu biti nešto slabiji, ali to nije isto što i sigurnosni rizik.
Potpuno otopljen sladoled i zamrznuti deserti nisu dobri kandidati za ponovno zamrzavanje. Jednako tako, meso, riba ili gotova jela koja su se potpuno odmrznula i dulje ostala pretopla treba baciti.
Najbolja priprema stane u jednu malu kutiju
Za ljetne oluje korisno je imati jednostavan kućni komplet: termometar za hladnjak, nekoliko zamrznutih uložaka, rashladnu torbu i svjetiljku. Termometar je važniji od procjenjivanja dodirom jer ruka ne može pouzdano razlikovati sigurnu od rizične temperature.
Prije najavljenog nevremena rashladne uloške možete staviti oko najosjetljivijih namirnica ili ih ostaviti u zamrzivaču kako bi pomogli zadržati hladnoću. Hladnjak i zamrzivač nemojte nepotrebno otvarati sve dok ne bude jasno koliko će prekid trajati.
Gubitak nekoliko namirnica može biti neugodan i skup. Ipak, trovanje hranom mnogo je ozbiljnija posljedica. Kada ne znate koliko je dugo hrana bila pretopla, sigurniji je izbor baciti je nego provjeravati okusom.
