Glavice luka nakon vađenja mogu izgledati suho i spremno za spremanje, dok se u njihovu vratu još zadržava vlaga. Ako ih prerano zatvorite u kutiju ili odrežete zelene listove uz samu glavicu, trulež može uništiti velik dio uroda.
Ključne napomene:
- Luk vadite kada se približno polovica nadzemnih dijelova prirodno polegne i počne sušiti, a ne dok su svi listovi zeleni.
- Glavice prije spremanja sušite u jednom sloju, na suhom i prozračnom mjestu, dok vrat potpuno ne otvrdne.
- Oštećene, mekane i nedovoljno zatvorene glavice odvojite za brzu potrošnju jer mogu potaknuti kvarenje zdravog luka.
Kako prepoznati da je luk spreman za vađenje?
Najlakše je promatrati listove. Kada se približno polovica nadzemnih dijelova prirodno savije, polegne i počne žutjeti, glavice se približavaju punoj zrelosti. Vanjski ovoj postupno poprima boju karakterističnu za sortu, a vrat iznad glavice postaje mekši i tanji.
Nemojte čekati da se svaki list potpuno osuši. Predugo ostavljanje zrelog luka u vlažnoj zemlji povećava mogućnost ponovnog stvaranja korijena, pucanja vanjskih ovojnih listova i razvoja truleži.
Isto tako, nemojte ubrzavati dozrijevanje gaženjem ili nasilnim savijanjem potpuno zelenih listova. Biljka iz njih još premješta hranjive tvari u glavicu. Prirodno polijeganje pouzdaniji je znak od kalendarskog datuma.
Vrijeme berbe razlikuje se ovisno o sorti, terminu sadnje i hrvatskoj regiji. Luk u toplijim krajevima može sazreti ranije nego u kontinentalnim vrtovima, pa stanje biljke treba imati prednost pred unaprijed određenim datumom.
Prestanite zalijevati kada počne dozrijevanje
Kada se listovi počnu prirodno polijegati, obilno zalijevanje više nije korisno. Luk tada treba završiti dozrijevanje u što sušim uvjetima.
Ako se očekuje dulje razdoblje bez kiše, zalijevanje obustavite približno tjedan dana prije planirane berbe. Zemlja će se lakše odvojiti od korijena, glavice će biti čišće, a početak sušenja jednostavniji.
Nakon obilne kiše pričekajte da se površina tla prosuši. Vađenje iz blatne zemlje povećava mogućnost oštećenja i otežava sušenje. Ako se najavljuju novi pljuskovi, luk nakon vađenja premjestite pod natkrivenu, prozračnu konstrukciju.
Glavice nemojte čupati na silu
Na laganom i rahlom tlu luk se ponekad može nježno izvući rukom, ali čupanje za listove nije uvijek dobar izbor. Vrat se može oštetiti ili odvojiti prije nego što se glavica pravilno osuši.
Na tvrđem tlu upotrijebite vile za kopanje:
- Zabodite ih dovoljno daleko od reda kako ne biste probušili glavice.
- Lagano podignite tlo ispod korijena.
- Svaku glavicu primite pri dnu listova i pažljivo izvadite.
- Rukom uklonite samo velike grude zemlje.
- Luk nemojte udarati o tlo, alat ili drugu glavicu.
Svaki udarac može oštetiti unutarnje slojeve iako kožica izvana ostane cijela. Takva glavica tijekom skladištenja često omekša ili počne trunuti.
Svježe izvađen luk nemojte prati. Voda ulazi između vanjskih slojeva i produljuje sušenje. Suha zemlja lako će otpasti nakon što se ovoj stvrdne.
Zašto je sušenje važnije od same berbe?
Luk namijenjen duljem čuvanju mora proći razdoblje sušenja, odnosno dozrijevanja nakon berbe. Tijekom tog procesa vanjski slojevi postaju suhi i papirnati, korijen se suši, a vrat iznad glavice zatvara.
Dobro zatvoren vrat otežava prodor vlage i uzročnika bolesti u unutrašnjost glavice. Ako ostane debeo, zelen ili mekan, luk još nije spreman za spremanje.
Ovisno o temperaturi, vlažnosti i strujanju zraka, kućno sušenje najčešće traje od približno dva do četiri tjedna. Ne oslanjajte se samo na broj dana. Provjerite svaku glavicu.
Pravilno osušen luk ima:
- suhe vanjske ovoje koji šuškaju pod prstima
- tanak, suh i čvrsto zatvoren vrat
- suho, krhko korijenje
- čvrstu glavicu bez mekanih mjesta
- miris svojstven luku, bez kiselog ili ustajalog mirisa
Gdje sušiti luk ako postoji mogućnost kiše?
Luk se može kratko prosušiti na površini tla samo ako je vrijeme pouzdano suho i toplo. Tijekom nestabilnog ljeta sigurnije ga je premjestiti pod krov.
Prikladna mjesta mogu biti:
- natkrivena terasa
- otvorena vrtna kućica
- prozračna garaža
- nadstrešnica
- suho potkrovlje koje se ne pregrijava
- stalak za sušenje zaštićen od kiše
Glavice rasporedite u jednom sloju na mrežastu podlogu, drvene letvice ili čistu rešetku. Zrak treba prolaziti i ispod njih, a ne samo preko gornje strane.
Nemojte ih sušiti na vlažnom betonu niti u dubokoj plastičnoj posudi. Ne ostavljajte ih ni u zatvorenoj vreći. Bez strujanja zraka vlaga se zadržava oko vrata i između glavica.
Jako sunce može zagrijati glavice i izazvati ožegotine. Za dulje sušenje bolje je svijetlo, toplo i sjenovito mjesto s dobrim protokom zraka.
Napravite jednostavan stalak za sušenje
Za veći urod praktičan je lagani višekatni stalak koji možete izraditi od materijala dostupnih u vrtu ili radionici.
Potrebno je:
- četiri stabilna drvena ili metalna nosača
- dvije ili tri čvrste mrežaste police
- vezice, vijci ili žica za učvršćivanje
- razmak od najmanje 20 centimetara između polica
- natkriveno mjesto zaštićeno od kiše
Mreža mora imati otvore dovoljno male da glavice ne propadaju, ali dovoljno velike da zrak slobodno prolazi. Police nemojte pretrpati. Luk rasporedite u jednom sloju tako da se glavice što manje dodiruju.
Jednom u nekoliko dana pregledajte urod i okrenite glavice koje se neravnomjerno suše. Odmah uklonite one koje omekšavaju ili neugodno mirišu.
Stalak nakon uporabe očistite od suhih ostataka i zemlje. Sljedeće godine nemojte na prljavu mrežu stavljati novi urod.
Kada odrezati listove i korijenje?
Listove uklonite tek kada su potpuno suhi i kada se vrat iznad glavice stisnuo. Odrežite ih nekoliko centimetara iznad glavice. Nemojte rezati tik uz luk jer time otvarate kraći put vlazi i mikroorganizmima.
Suho korijenje skratite čistim škarama ili ga nježno uklonite rukom, ali ne zarezujte dno glavice.
Ako želite isplesti luk u pletenice, listove nemojte odrezati. Za pletenje trebaju biti osušeni, ali dovoljno cijeli i savitljivi da se ne raspadnu pri prvom dodiru. Pletenice objesite tako da zrak može kružiti između glavica.
Svaku glavicu razvrstajte prije spremanja
Nije sav ubrani luk prikladan za višemjesečno čuvanje. Prije spremanja pregledajte cijeli urod i podijelite ga u dvije skupine.
Za dulje skladištenje ostavite samo glavice koje su:
- potpuno suhe
- čvrste
- neoštećene
- bez mrlja i plijesni
- dobro zatvorenog vrata
- bez znakova novog rasta
Za brzu potrošnju izdvojite luk s debljim vratom, ogrebotinama, napuknutim ovojima, oštećenjem od alata ili mekanim dijelovima. Oštećene glavice nemojte stavljati usred zdravih jer kvarenje možete primijetiti tek kada zahvati i susjedni luk.
Luk koji je razvio cvjetnu stapku također se obično slabije čuva. Njega potrošite među prvima.
Gdje spremiti osušeni luk?
Najbolje mu odgovara hladno, suho, tamno i prozračno mjesto. Za kućno spremanje korisne su mrežaste vreće, plitke letvarice, perforirane košare ili obješene pletenice.
Izbjegavajte:
- neprozračne plastične vrećice
- zatvorene kante
- vlažne podrume
- mjesta uz peć ili radijator
- izravno sunce
- debele hrpe bez cirkulacije zraka
Luk nemojte čuvati neposredno uz krumpir. Krumpiru odgovara viša vlažnost, dok je luku potrebna suša okolina. U istom zatvorenom prostoru oba će se proizvoda obično čuvati lošije.
Blaže i slađe sorte često traju kraće od čvrstih, ljutijih sorti namijenjenih skladištenju. Zato ni savršeno sušenje ne može svaku sortu pretvoriti u luk za cijelu zimu.
Urod pregledajte i nakon spremanja
Spremanjem posao nije završen. Svaka dva do tri tjedna pregledajte luk, osobito na početku skladištenja.
Najprije potrošite glavice koje počinju klijati, ali su još čvrste i zdrave. Luk koji je mekan, sluzav, pljesniv ili neugodno miriše uklonite zajedno s ostacima koji su pali ispod njega.
Dobro osušen i pravilno raspoređen luk može trajati mjesecima. Presudan trenutak nije samo vađenje iz zemlje, nego razdoblje između vrta i spremišta. Nekoliko tjedana strpljivog sušenja često odlučuje hoće li urod završiti u zimskim jelima ili prerano u otpadu.
