Kada se početkom jeseni na granama pojave veliki crvenkasti plodovi s karakterističnom krunom na vrhu, teško ih je zamijeniti s bilo kojim drugim voćem. Nar, koji se u Hrvatskoj naziva i mogranj ili šipak, krije stotine sočnih rubinastih zrnaca slatko-kiselog okusa. Jede se svjež, dodaje salatama i desertima, cijedi u intenzivno crveni sok, a istodobno je jedna od najzanimljivijih voćnih vrsta za toplije vrtove jer dobro podnosi sunce, sušu i siromašnija tla.
Biljka Punica granatum potječe iz jugozapadne Azije, a stoljećima se uzgaja diljem Sredozemlja. U Hrvatskoj je posebno dobro poznata na Jadranu i u zaobalju, gdje uspijeva i samonikla kisela populacija, dok se u kontinentalnim vrtovima može uzgajati na toplim i zaštićenim položajima. Hrvatska enciklopedija kao nazive navodi mogranj, šipak, nar i kalinka, pa ih u praksi možete susresti ovisno o kraju.
Ključne napomene:
- Nar voli puno sunca, dugo toplo ljeto i propusno tlo, a nakon ukorjenjivanja vrlo dobro podnosi sušna razdoblja.
- Sočna zrnca sadrže vlakna i brojne polifenole, a istraživanja posebno proučavaju njihov učinak na kardiometaboličko zdravlje.
- Zreo plod ne dozrijeva značajno nakon branja, zato ga treba ubrati kada razvije punu boju, težinu i karakterističan zvuk.
Nar, mogranj ili šipak – što je pravilno?
Sva tri naziva mogu označavati Punica granatum. Mogranj je naziv koji koristi Hrvatska enciklopedija, uz sinonime šipak, nar i kalinka, dok je nar danas vrlo raširen u trgovinama, receptima i razgovornom jeziku. U nekim krajevima riječ šipak može označavati i plod divlje ruže, pa je izraz nar često praktičniji kada želimo izbjeći zabunu.
Bez obzira na naziv, riječ je o listopadnom grmu ili manjem stablu koje može dosegnuti nekoliko metara visine. Ima sjajne uske listove, izrazito dekorativne crveno-narančaste cvjetove i čvrste okrugle plodove čija unutrašnjost skriva velik broj sočnih sjemenki obavijenih crvenim mesom.
Zašto je nar toliko zanimljiv u prehrani?
Najvrjedniji dio ploda za svakodnevnu prehranu su sočna zrnca, odnosno arili. Ona donose vodu, ugljikohidrate, prehrambena vlakna i niz biljnih spojeva, posebno polifenole poput antocijana, elagitanina i punikalagina. Upravo ti spojevi odgovorni su za intenzivnu boju i velik dio antioksidacijskog potencijala nara.
Velika prednost cijelog ploda u odnosu na sam sok jest prisutnost vlakana. Kada pojedete zrnca, dobivate i čvrsti dio sjemenke te pulpu, dok sok uglavnom donosi tekućinu, prirodne šećere i polifenole. Zato je za svakodnevnu prehranu odlična navika jednostavno posuti šaku zrnaca po salati, jogurtu, zobenoj kaši ili svježem siru.
Polifenoli su glavni razlog znanstvenog interesa
Nar je posljednjih godina predmet velikog broja istraživanja jer njegovi polifenoli mogu utjecati na oksidativni stres i različite metaboličke procese. Metaanaliza randomiziranih kliničkih ispitivanja pokazala je povoljne promjene nekih pokazatelja antioksidacijskog statusa, iako rezultati nisu bili jednaki za sve mjerene biomarkere.
To je zanimljivo i iz praktične perspektive: nar nije potrebno promatrati kao lijek da bi imao mjesto u zdravoj prehrani. Riječ je o voću bogatom biljnim spojevima koje može biti dio raznolike prehrane zajedno s bobičastim voćem, citrusima, jabukama, povrćem, orašastim plodovima i maslinovim uljem.
Što istraživanja pokazuju o srcu i krvnim žilama?
Jedno od najviše istraživanih područja je utjecaj proizvoda od nara na kardiometaboličke pokazatelje. Kliničke studije i njihove metaanalize proučavale su krvni tlak, glukozu, lipide i druge čimbenike rizika, a neki rezultati ukazuju na povoljne učinke na određene pokazatelje, osobito kod redovitog unosa soka ili ekstrakta.
Rezultati ipak ovise o obliku proizvoda, količini i skupini ispitanika. Primjerice, ranija analiza lipidnog profila nije pronašla značajno poboljšanje svih masnoća u krvi, što dobro pokazuje zašto nar treba promatrati kao vrijednu namirnicu, a ne zamjenu za liječenje.
Nar i šećer u krvi
Novija metaanaliza 34 randomizirana klinička ispitivanja pronašla je male, ali statistički značajne promjene nekih pokazatelja kontrole glukoze, uključujući glukozu natašte i inzulinsku rezistenciju. Istodobno nije pronađena značajna promjena HbA1c, pokazatelja dugoročnije regulacije glukoze.
Za svakodnevnu prehranu zato je najjednostavniji pristup jesti svježi nar kao voće. Cijela zrnca donose vlakna, dok komercijalni sokovi mogu sadržavati koncentriraniju količinu prirodnih šećera i lako se popiju u većoj količini.
Kako najlakše otvoriti nar bez crvene kuhinje?
Nar ima reputaciju voća koje nakon otvaranja ostavlja crvene kapljice po dasci, rukama i odjeći, ali uz pravi postupak čišćenje je mnogo jednostavnije. Najprije odrežite gornji dio s krunom, a zatim na kori napravite nekoliko plitkih rezova od vrha prema dnu prateći prirodne pregrade unutar ploda.
Plod zatim razdvojite rukama na nekoliko dijelova i zrnca nježno izvadite prstima. Možete ih odvajati i u zdjeli vode: zrnca tonu, dok dijelovi bijele opne uglavnom plutaju prema površini. Nakon toga ih ocijedite i spremite u zatvorenu posudu u hladnjaku.
Kako koristiti nar u kuhinji?
Slatko-kisela zrnca odlično funkcioniraju ondje gdje jelu treba svježina i kontrast. Njihova boja posebno dolazi do izražaja na jednostavnim jelima poput zelenih salata, pečenog povrća, jogurta ili zobenih kaša, ali nisu rezervirana samo za deserte.
Nar možete dodati u salatu s rikulom i sirom, kus-kus, rižu, pečenu Hokkaido bundevu, humus ili jela od piletine. Odlično se slaže s orasima, pistacijama, citrusima, cimetom, mentom, peršinom, maslinovim uljem i mekanim sirevima, a od soka se tradicionalno pripremaju sirupi, umaci, želei i napitci.
Kako iscijediti sok od nara?
Za malu količinu soka zrnca možete lagano zgnječiti u cjedilu ili kratko pulsirati u blenderu pa procijediti. Nemojte ih dugo miksati velikom brzinom jer zdrobljene sjemenke mogu napitku dati izraženiju gorčinu.
Postoji i vrlo jednostavan način za jedan plod: cijeli nar nekoliko puta valjajte po radnoj površini uz lagani pritisak kako bi zrnca unutra pustila sok. Zatim napravite mali otvor u kori i sok istisnite u čašu. Metoda je najpraktičnija kod potpuno zrelog i mekanijeg ploda.
Možete li nar uzgojiti u vlastitom vrtu?
Ako imate topao, sunčan položaj, nar može biti iznenađujuće nezahtjevna voćka. Prirodno raste kao razgranat grm, ali se rezidbom može oblikovati i u manje stablo. Dobro ukorijenjene biljke tolerantne su na sušu, premda redovito zalijevanje tijekom razvoja plodova poboljšava njihovu veličinu i kvalitetu.
Najviše mu odgovara dugo i toplo ljeto. U hladnijim kontinentalnim krajevima zato odaberite najsunčaniji položaj, primjerice uz južni ili jugozapadni zid kuće, gdje će biljka biti zaštićena od hladnih zimskih vjetrova. U područjima s vrlo hladnim zimama uzgoj u velikoj posudi može biti sigurniji izbor za mlade biljke.
Sunce je presudno za dobar urod
Nar može preživjeti i u djelomičnoj sjeni, ali kvalitetan urod traži mnogo sunca. Za dobro bojanje i produktivnost preporučuje se barem šest sati izravnog sunca dnevno, dok na toplijim položajima biljka bez problema podnosi i cjelodnevno sunce.
Što je ljeto toplije i sunčanije, to plodovi imaju bolje uvjete za nakupljanje šećera. Zato će isti grm na zasjenjenoj sjevernoj strani kuće često dati slabiji rezultat od biljke posađene uz topli kameni zid.
Kakvo tlo treba nar?
Nar nije posebno izbirljiv oko tipa tla. Može rasti u pjeskovitim, ilovastim pa čak i težim tlima, ali je dobra drenaža vrlo važna jer dugotrajno zadržavanje vode oko korijena može oštetiti biljku. Optimalan raspon pH tla navodi se približno između 5,5 i 7,2, iako biljka podnosi i blago alkalne uvjete.
Prilikom sadnje dovoljno je tlo obogatiti zrelim kompostom i biljku tijekom prve dvije ili tri godine redovito zalijevati kako bi razvila snažan korijen. Kada se dobro ukorijeni, postaje znatno otpornija na kratkotrajna sušna razdoblja.
Kako zalijevati da plodovi ne pucaju?
Nar je poznat po dobroj otpornosti na sušu, ali postoji važna razlika između preživljavanja i proizvodnje lijepih plodova. Tijekom dugog sušnog razdoblja plod prestaje ravnomjerno rasti, a nagla obilna kiša ili jako zalijevanje neposredno prije berbe može povećati sklonost pucanju kore.
Najbolji pristup je održavati relativno ravnomjernu vlagu tla tijekom ljeta. Duboko zalijevanje u duljim razmacima obično je bolje od svakodnevnog površinskog prskanja, a sloj organskog malča može dodatno smanjiti velike promjene u vlažnosti tla.
Treba li posaditi dva stabla?
Za većinu sorti nije nužno. Nar je uglavnom samooplodan, pa i jedna biljka može donositi plodove. Pčele i drugi kukci ipak posjećuju cvjetove, a dodatno unakrsno oprašivanje može kod nekih biljaka poboljšati zametanje plodova.
Ako imate mjesta samo za jedan grm, to zato nije razlog da odustanete. Mnogo su važniji dobar položaj, sunce i dovoljno dugo toplo razdoblje za sazrijevanje.
Kako ga orezivati?
Nar prirodno stalno tjera nove izdanke iz baze, pa ga možete pustiti da raste kao višestablasti grm ili odabrati nekoliko glavnih grana i oblikovati urednije stablo. Nakon prvih nekoliko godina dovoljna je relativno lagana rezidba kojom uklanjate suhe, križajuće i preguste grane te održavate otvorenu krošnju.
Pretjerano jaka rezidba nije korisna jer može smanjiti urod. Plodovi se stvaraju na rodnom drvu, a američki stručni izvori navode da su kratki izboji na dvogodišnjem i trogodišnjem drvu posebno produktivni.
Kada je nar zreo za berbu?
Ovisno o sorti i klimi, plodovi dozrijevaju od kasnog ljeta kroz jesen, a mnoge sorte upravo tijekom listopada i studenoga. Zreo plod razvija karakterističnu boju sorte, postaje težak, a pri laganom kuckanju može davati zvonkiji, gotovo metalan zvuk.
Nemojte čekati da se svi plodovi raspuknu na stablu. Pucanje često znači da je plod već vrlo zreo ili da je nakon sušnog razdoblja primio naglo mnogo vode. Najbolje je ubrati nekoliko plodova, otvoriti ih i provjeriti jesu li zrnca dobila punu boju i okus.
Nar se ne ponaša poput jabuke ili banane
Nakon branja okus nara neće se dramatično poboljšavati kao kod voća koje nastavlja dozrijevati. Zato je najvažnije ubrati ga u pravom trenutku. Prerano ubrani plod može ostati pretjerano kiseo i neće postati znatno slađi samo zato što nekoliko tjedana stoji u kuhinji.
Neoštećeni zreli plodovi dobro se čuvaju na hladnom mjestu, a zrnca možete izvaditi unaprijed i držati u hladnjaku ili zamrznuti. Zamrznuta zrnca neće nakon odmrzavanja biti jednako čvrsta kao svježa, ali su odlična za smoothieje, umake i deserte.
Vrijedi li sačuvati sjemenke za novu biljku?
Nar se može uzgojiti iz sjemena, ali nova biljka ne mora biti jednaka stablu s kojeg ste uzeli plod. Ako želite sačuvati osobine određene sorte, pouzdanije je vegetativno razmnožavanje reznicama. Jednogodišnje reznice mogu se uzeti tijekom mirovanja i ukorijeniti u prikladnom supstratu.
Uzgoj iz sjemena ipak može biti zanimljiv vrtni eksperiment. Očistite sjemenku od sočne pulpe, posijte je u lagani supstrat i držite na toplom i svijetlom mjestu. Za prve plodove morat ćete imati znatno više strpljenja nego kod već razvijene sadnice.
Jesenski plod koji vrijedi imati i u kuhinji i u vrtu
Nar spaja nekoliko osobina koje ga čine posebno privlačnim: izgleda dekorativno gotovo cijelu sezonu, dobro podnosi toplinu, u jesen daje dugo čuvane plodove, a u kuhinji ih možemo koristiti na desetke načina. Svježa zrnca možda su i najjednostavniji način da svakodnevnom obroku dodamo boju, teksturu, vlakna i polifenole.
Ako živite u toplijem području, vrijedi razmisliti i o vlastitom grmu. Na sunčanom položaju, uz umjereno zalijevanje i tek laganu rezidbu, mogranj može desetljećima biti istodobno ukrasna i jestiva biljka. A kada u jesen otvorite prvi vlastiti plod i iz čvrste kore zasjaju stotine crvenih zrnaca, jasno je zašto se ova voćka na Mediteranu uzgaja već stoljećima.
Pročitajte i:
- Hokkaido bundeva: Ukusna jesenska poslastica koju ne morate ni guliti
- Siva plijesan na grožđu: Prije pljuskova pregledajte dio grozda koji se izvana ne vidi
PREPORUČENO ZA VAS
