NaslovnicaZdravlje & prehrana7 važnih činjenica o krumpiru koje bi svatko trebao...

7 važnih činjenica o krumpiru koje bi svatko trebao znati

Krumpir je jedna od najčešćih namirnica u domaćoj kuhinji, pa ga često doživljavamo kao nešto posve jednostavno. Kupimo vreću, stavimo je u smočnicu, krumpir skuhamo, ispečemo, ispržimo ili dodamo u varivo. No upravo se kod krumpira krije nekoliko pravila koja mnogi ne znaju: kada ga baciti, zašto se zeleni dijelovi ne mogu “spasiti” kuhanjem, zašto ga nije dobro čuvati zajedno s lukom i kako ga pripremiti da zadrži što više okusa i hranjivih tvari.

Ključne napomene:

  • Zeleni, jako proklijali ili gorki krumpir bolje je baciti nego riskirati probavne tegobe.
  • Krumpir čuvajte na tamnom, hladnom, suhom i prozračnom mjestu, odvojeno od luka.
  • Pri kuhanju ćete sačuvati više okusa i hranjivih tvari ako krumpir kuhate u većim komadima ili s korom.

1. Zeleni krumpir nije samo estetska mana

Kada krumpir pozeleni, to nije samo promjena boje. Zelena boja doduše nastaje zbog klorofila, ali se uz izloženost svjetlosti u krumpiru često povećava i količina prirodnih obrambenih spojeva, osobito solanina i srodnih glikoalkaloida.

Zato zeleni krumpir ne treba promatrati kao običnu mrlju. Ako je zelen samo mali dio, možete ga duboko odrezati, ukloniti i koru oko tog dijela te provjeriti je li ostatak krumpira normalan. No ako je krumpir jako zelen, gorak ili ima neobičan peckav okus, bolje ga je baciti.

Važno je i ovo: kuhanje, pečenje ili prženje ne uklanjaju te spojeve pouzdano. Kod krumpira zato vrijedi pravilo da sigurnost rješavamo prije kuhanja, a ne tek u loncu.

2. Klice nisu bezazlene

Krumpir počinje klijati kada se probudi iz mirovanja i pokuša izrasti u novu biljku. Klice, okca i dijelovi neposredno oko njih sadrže više neželjenih spojeva nego zdrav, čvrst gomolj. Zato klice ne treba samo brzo odlomiti i praviti se da je sve u redu.

Ako je krumpir još čvrst, normalnog mirisa i ima tek nekoliko manjih klica, izrežite ih zajedno s okcima. Režite dovoljno duboko, ne samo površinski. No ako je krumpir mekan, jako smežuran, zelenkast, jako proklijao ili gorak, radije ga nemojte koristiti.

To je posebno važno kod krumpira koji je dugo stajao u toploj kuhinji ili na svjetlu. Takav se krumpir brzo može pretvoriti iz korisne namirnice u nešto što više nije prikladno za tanjur.

3. Krumpir ne voli svjetlost, toplinu i vlagu

Najbolje mjesto za krumpir je hladna, tamna, suha i prozračna smočnica. Ne smije biti na suncu, uz radijator, u vlažnom kutu ili u zatvorenoj plastičnoj vrećici u kojoj se počinje “znojiti”. Svjetlost potiče zelenjenje, toplina klijanje, a vlaga omekšavanje i truljenje.

Najbolje ga je čuvati:

  • U papirnatoj vrećici.
  • U košari.
  • U drvenom sanduku.
  • U prozračnoj ladici.
  • U tamnoj smočnici ili hladnijem prostoru.

Plastična vrećica iz trgovine nije dobro dugoročno rješenje. Ako ste krumpir kupili u plastici, kod kuće ga premjestite u prozračniju ambalažu. Prije spremanja ga nemojte prati. Zemlja na neopranom krumpiru manji je problem od vlage koja može ubrzati kvarenje.

4. Krumpir i luk nisu dobri sustanari

Mnogi ljudi krumpir i luk čuvaju u istoj košari jer obje namirnice pripadaju “smočnici”. No zajedno se ne drže najbolje. Luk može ubrzati klijanje krumpira, a krumpir ispušta vlagu zbog koje luk brže omekša i počne trunuti.

Najbolje je jednostavno rješenje: krumpir i luk čuvajte odvojeno. Mogu biti u istoj smočnici, ali ne u istoj košari i ne tijesno jedan uz drugi. Luk neka bude na suhom i prozračnom mjestu, a krumpir u mraku i malo hladnijem prostoru.

Tako ćete smanjiti bacanje hrane i produljiti trajnost obje namirnice.

5. Biljka krumpira može stvoriti zelene “rajčice”, ali nemojte ih jesti

Ako krumpir uzgajate u vrtu, nakon cvatnje možete primijetiti male zelene plodove koji izgledaju poput sitnih nezrelih rajčica. To često iznenadi vrtlare, osobito one koji ih vide prvi put.

Ti plodovi nisu jestivi. Krumpir pripada porodici pomoćnica, a jedemo podzemne gomolje, ne zelene plodove, listove ili stabljike. Ako se na biljkama pojave ti mali zeleni plodovi, možete ih ostaviti na miru ili ukloniti, ali ih nikako nemojte koristiti u kuhinji.

Djeci mogu izgledati zanimljivo, zato je dobro da ih u vrtu ne predstavljamo kao “male rajčice”, nego jasno kažemo da nisu za jelo.

6. Način kuhanja utječe na okus i hranjivu vrijednost

Krumpir nije samo škrobni prilog. Sadrži i kalij, vitamin C, vlakna i druge korisne tvari, ali mnogo ovisi o pripremi. Ako ga ogulite, narežete na sitne kockice i dugo kuhate u velikoj količini vode, dio hranjivih tvari topivih u vodi izgubit će se u toj vodi.

Ako želite sačuvati više okusa i hranjivih tvari, kuhajte ga:

  • Cijelog, kada je moguće.
  • S korom, ako je kora lijepa i krumpir prikladan.
  • U većim komadima umjesto u vrlo sitnim kockicama.
  • U manje vode.
  • Samo onoliko dugo koliko treba da omekša.

Krumpir s korom posebno je dobar za krumpir-salatu, pečeni krumpir i jela u kojima želite puniji okus. Naravno, zelene, oštećene ili sumnjive dijelove ne spašavamo korom – takve dijelove uvijek uklanjamo.

7. Za hrskav krumpir pomaže namakanje, ali ne predugo

Ako pripremate domaći pomfrit ili krumpir iz pećnice, narezane komade možete nakratko namočiti u hladnoj vodi. Tako se uklanja dio površinskog škroba, a krumpir se može ljepše zapeći i postati hrskaviji.

No namakanje ne smije trajati predugo. Ako krumpir predugo stoji u vodi, postaje vodenast, gubi teksturu i pri pečenju ili prženju teže dobiva lijepu koricu. Za domaću pripremu često je dovoljno 20 do 30 minuta.

Nakon namakanja važan je još jedan korak: krumpir dobro osušite. Ako mokar krumpir ide izravno u vruće ulje ili na lim za pečenje, više će se kuhati u pari nego peći. Suha površina jedan je od ključeva za hrskavu koricu.

Male navike koje čine veliku razliku

Kod krumpira ne treba komplicirati, ali dobro je znati nekoliko osnovnih pravila. Čuvajte ga u mraku, nemojte ga ostavljati na toplom, ne jedite zelene ili jako proklijale gomolje, luk držite odvojeno i pri kuhanju nemojte uvijek ukloniti sve što može pridonijeti okusu.

Krumpir je skroman, povoljan i svestran, ali nije potpuno neosjetljiv. Ako s njim postupate pravilno, dulje će trajati, bit će bolji na tanjuru i manje ćete ga bacati. Ponekad upravo najobičnije namirnice skrivaju najviše pravila koja vrijedi poznavati.

Pročitajte i:

Jolanda Kramar
Jolanda Kramar
Jolanda Kramar je novinarka i publicistica zainteresirana za zdrav način života, ekologiju i kućne lijekove koji nam mogu olakšati život i podržati zdravlje. Također je zanima astrologija i ljepota.

Najnovije objave