Mikorizne gljive u vrtu: Kako ih pravilno koristiti

Mikorizne gljive jedan su od onih vrtnih dodataka o kojima se posljednjih godina mnogo govori, ali ih mnogi vrtlari i dalje koriste pogrešno. Neki ih posipaju po površini zemlje kao gnojivo, drugi ih dodaju prekasno, a treći očekuju da će riješiti sve probleme s lošim tlom, sušom ili bolesnim biljkama.

U stvarnosti mikorizne gljive nisu čudesni prah, nego živi organizmi koji moraju doći u dodir s korijenjem. Ako ih upotrijebite pravilno, mogu pomoći biljkama pri boljem usvajanju vode i hranjivih tvari, bržem ukorjenjivanju i većoj otpornosti na stres.

Ključne napomene:

• Mikorizne gljive djeluju samo ako dođu u izravan dodir s korijenjem biljke.
• Najkorisnije su pri presađivanju presadnica, sadnji bobičastog voća, trajnica, stabala i lončanica.
• Ne zamjenjuju kompost, dobru zemlju i pravilno zalijevanje, nego ih smisleno nadopunjuju.

Što su mikorizne gljive?

Mikorizne gljive korisne su gljive u tlu koje se povezuju s korijenjem biljaka. Njihove sitne niti šire se kroz zemlju i pomažu biljci doći do vode i hranjivih tvari koje bi sama korijenjem teže dosegnula. Zauzvrat biljka gljivama daje dio šećera koje stvara fotosintezom.

Ta suradnja u prirodi postoji već vrlo dugo. U zdravim šumskim tlima, livadama i manje obrađenim vrtovima mikoriza se često razvija sama. Problem nastaje u intenzivno obrađivanoj zemlji, u novim povišenim gredicama, loncima, kupovnim supstratima, sterilnim mješavinama i vrtovima u kojima se zemlja često prekopava ili se koristi mnogo mineralnih gnojiva. Tamo život u tlu može biti osiromašen, pa dodavanjem mikoriznih pripravaka biljkama pomažemo da brže uspostave vezu sa živim tlom.

Zašto su korisne u vrtu?

Najveća prednost mikoriznih gljiva je bolji korijenov sustav. Biljka s dobro razvijenom mikorizom lakše traži vodu, bolje iskorištava hranjive tvari i brže se prilagođava nakon presađivanja. To je posebno važno u trenutku kada presadnica iz posude dolazi u vrt, gdje je čekaju vjetar, sunce, hladnije noći, drugačije tlo i neujednačena vlaga.

Mikorizne gljive mogu pomoći kod:

• Boljeg ukorjenjivanja nakon presađivanja.
• Snažnijeg rasta korijenja.
• Boljeg usvajanja fosfora i drugih hranjivih tvari.
• Lakšeg podnošenja kraćih sušnih razdoblja.
• Bržeg oporavka nakon stresa od presađivanja.
• Boljeg rasta u loncima i žardinjerama.
• Življeg i stabilnijeg tla.

Važno je ipak da ih ne shvaćamo kao gnojivo. Mikoriza biljku ne “hrani” izravno kao mineralno gnojivo. Točnije je reći da biljci pomaže bolje iskoristiti ono što je već prisutno u tlu.

Gdje ih je najpametnije koristiti?

Najbolji trenutak za upotrebu je sadnja ili presađivanje, jer tada najlakše možete postići izravan dodir pripravka s korijenjem. Kada je biljka već velika i ima korijenje duboko u zemlji, upotreba je znatno manje učinkovita, osim ako pripravak unesete u područje korijenja.

U vrtu su mikorizne gljive posebno korisne kod:

• Rajčice.
• Paprike i patlidžana.
• Krastavaca, tikvica i bundeva.
• Jagoda.
• Malina, kupina, ribiza i borovnica.
• Voćaka.
• Ukrasnog grmlja.
• Ruža.
• Trajnica.
• Začinskog bilja u loncima.
• Biljaka u povišenim gredicama.
• Biljaka u većim posudama.

Kod povrća ih najčešće dodajemo pri presađivanju presadnica. Kod bobičastog voća, voćaka i ukrasnih biljaka dodaju se u sadnu jamu, gdje mogu biti važni više godina.

Kod kojih se biljaka obično ne isplate?

Mikorizne gljive nisu jednako korisne za sve biljke. Neke biljne skupine s njima ne stvaraju tipičnu vezu ili je učinak vrlo malen. Zato ih nema smisla koristiti svugdje bez razmišljanja.

Upotreba se obično manje isplati kod:

• Kupusa.
• Brokule.
• Cvjetače.
• Kelja.
• Rotkvice.
• Rukole.
• Gorušice.
• Špinata.
• Cikle.

To ne znači da tim biljkama nije potrebna zdrava zemlja. Znači samo da mikorizni pripravak kod njih u pravilu neće dati jednak učinak kao kod rajčice, paprike, jagoda ili voćaka. Za kupusnjače su često važniji dobra struktura tla, ravnomjerna vlaga, zreli kompost i pravilan plodored.

Kako ih pravilno koristiti pri presađivanju presadnica?

Najveća pogreška je posipati mikorizne gljive po površini zemlje. Tako većina pripravka ne dođe do korijenja, pa je učinak slabiji. Mikorizne gljive moraju doći izravno u dodir s korijenovom balom.

Pri presađivanju presadnica napravite ovako:

1. Iskopajte sadnu jamicu.
2. Presadnicu pažljivo izvadite iz lonca.
3. Ako je korijenje jako isprepleteno, nježno ga razrahlite.
4. Pripravak pospite u jamicu ili izravno na korijenovu balu.
5. Presadnicu posadite tako da korijenje dodiruje pripravak.
6. Zatrpajte zemljom i lagano pritisnite.
7. Zalijte pri tlu kako bi se zemlja primila oko korijenja.

Pri upotrebi se uvijek držite uputa na pakiranju. Prevelika količina nije nužno bolja. Važnije od količine jest da pripravak bude pravilno postavljen uz korijenje.

Upotreba u povišenoj gredici

Povišene gredice često su ispunjene različitim slojevima organskog materijala, komposta i zemlje. Ako je gredica nova, u njoj još ne mora postojati stabilan život tla. Mikorizne gljive zato mogu biti korisne ponajprije pri sadnji presadnica u prvoj ili drugoj sezoni.

U povišenoj gredici dodajte ih izravno u sadne jamice, a ne po cijeloj površini. Smisleno ih je koristiti kod rajčice, paprike, krastavaca, tikvica, jagoda i začinskog bilja. Kod salate i kupusnjača učinak obično neće biti tako izražen.

Pazite i na vlagu. Ako je povišena gredica stalno razmočena, mikoriza neće djelovati optimalno, a biljke će patiti zbog nedostatka zraka oko korijenja. Zdrava mikoriza treba živo, rahlo i prozračno tlo.

Upotreba kod jagoda i bobičastog voća

Jagode, maline, kupine i ribiz odlični su kandidati za mikorizne pripravke, osobito pri sadnji novih biljaka. Kod jagoda pripravak dodajte u sadnu jamicu, tik uz korijenje. Kod malina, kupina i ribiza pospite ga po korijenovoj bali odnosno u sadnu jamu prije nego što biljku zatrpate.

Kod borovnica obratite pozornost na to da koristite pripravak prikladan za biljke koje vole kiselo tlo, ako je to navedeno na proizvodu. Borovnice imaju posebne zahtjeve prema tlu, pa mikoriza ne može zamijeniti kiselu zemlju, odgovarajući supstrat i zalijevanje vodom bez previše kamenca.

Upotreba u loncima i žardinjerama

U loncima su biljke ovisnije o ograničenoj količini supstrata, zato im dobar korijenov sustav jako pomaže. Mikorizne gljive mogu biti korisne kod rajčice u loncima, paprike, začinskog bilja, jagoda u žardinjerama, ukrasnih trajnica i balkonskih biljaka.

Najbolje ih je dodati pri sadnji, izravno uz korijenje. Ako je biljka već posađena, možete napraviti nekoliko uskih rupica uz rub korijenove bale i pripravak pažljivo unijeti u supstrat, zatim zaliti. Učinak može biti manji nego pri sadnji, ali je i dalje bolje nego posipanje po površini.

Što ne kombinirati s mikoriznim gljivama?

Budući da je riječ o živim organizmima, određeni im uvjeti ne odgovaraju. Najviše problema uzrokuje pretjerivanje s gnojivima, osobito fosforom, te upotreba agresivnih sredstava u području korijenja.

Pri upotrebi izbjegavajte:

• Jako mineralno gnojivo izravno u sadnoj jamici.
• Preveliku količinu fosfora.
• Svježi stajski gnoj uz korijenje.
• Dezinfekciju tla.
• Fungicide u području korijenja, ako nisu nužni.
• Slanu vodu ili domaće “jake” mješavine.
• Stalno razmočenu zemlju.

Kompost može biti dobra kombinacija, ali treba biti zreo i dodan umjereno. Mikoriza najbolje djeluje u zemlji koja nije sterilna, nije previše zbijena i nije preopterećena gnojivima.

Česte pogreške pri upotrebi

Mnoga razočaranja nastaju zato što pripravak nije pravilno upotrijebljen. Ako ga posipate po vrhu gredice, ostavite na suncu, dodate u presuhu zemlju ili koristite kod biljaka koje se slabo povezuju s mikorizom, rezultat neće biti vidljiv.

Najčešće pogreške su:

• Pripravak nije u dodiru s korijenjem.
• Upotreba na pogrešnim biljkama.
• Dodavanje u presuhu ili razmočenu zemlju.
• Pretjerana gnojidba odmah nakon sadnje.
• Očekivanje trenutačnih vidljivih rezultata.
• Upotreba starog ili nepravilno čuvanog pripravka.
• Posipanje po površini kao kod običnog gnojiva.

Mikorizne gljive djeluju postupno. Najprije se mora uspostaviti veza s korijenjem, a tek zatim biljka pokazuje bolji rast, snažniji korijenov sustav i veću otpornost.

Kako znati da djeluju?

Mikorizu obično nećete vidjeti golim okom. Nemojte očekivati da će biljka već sljedeći dan biti vidljivo veća. Učinak se pokazuje postupno, osobito u usporedbi s biljkama koje su posađene bez dodatka.

Dobri znakovi su:

• Presadnice nakon presađivanja brže nastavljaju rast.
• Listovi su čvrsti i ravnomjerno zeleni.
• Biljke bolje podnose kraća sušna razdoblja.
• Korijenov sustav je pri presađivanju snažniji.
• Biljke manje zastaju nakon sadnje.
• Zemlja oko korijenja djeluje življe i rahlije.

Najizraženiji učinak često se vidi kod biljaka pod stresom: u loncima, povišenim gredicama, siromašnijim tlima ili nakon presađivanja u vrućem, suhom ili vjetrovitom razdoblju.

Mikoriza je pomoć, ne zamjena za dobro vrtlarenje

Mikorizne gljive mogu biti vrlo koristan dodatak, ali ne mogu popraviti sve pogreške. Ako je zemlja zbijena, premokra, prehladna, iscrpljena ili puna svježeg nerazgrađenog materijala, biljke neće uspijevati samo zato što ste dodali mikorizu. Isto tako ne mogu zamijeniti pravilno zalijevanje, plodored, kompost i zdrav sadni materijal.

Najbolje rezultate postići ćete ako ih shvatite kao dio cjeline. Dobra zemlja, zreli kompost, pravilna sadnja, umjereno zalijevanje i mikorizne gljive zajedno stvaraju uvjete u kojima biljke razvijaju snažnije korijenje. A upravo je snažno korijenje često razlika između biljke koja se nakon presađivanja muči i biljke koja se brzo primi, ravnomjerno raste i bolje podnosi ljetna opterećenja.