Vrijeme još uvijek može iznenaditi hladnim noćima, jakim pljuskovima ili kasnim zahlađenjima. Upravo zato je svibanj za vrtlare jedan od najdinamičnijih mjeseci u godini: sadimo, sijemo, presađujemo, prorjeđujemo, malčiramo, zalijevamo i istodobno već razmišljamo što ćemo brati za nekoliko tjedana.
Ključne napomene:
- U svibnju sadimo većinu toploljubivih povrtnih kultura, ali kod osjetljivih sadnica dobro je pričekati tople noći.
- Tikvice, krastavce, grah, kukuruz, salate i začinsko bilje u svibnju možemo sijati ili saditi postupno.
- U svibnju su važni i malčiranje tla, redovito zalijevanje te zaštita mladih biljaka od štetnika.
Svibanj nije samo mjesec sadnje, nego i mjesec praćenja vremena
Na papiru se svibanj čini idealnim mjesecom za vrt. Sunca je više, biljke rastu brže, police vrtnih centara pune su sadnica, a vrtlari imaju osjećaj da sada sve treba posaditi odjednom. No u praksi je svibanj često prilično nepredvidiv. Jedan tjedan gotovo je ljetno vruće, a već sljedeći mogu doći hladne noći, vjetar ili kiša koji mladim biljkama baš i ne odgovaraju.
Zato je kod sadnje u svibnju dobro uzeti u obzir dvije stvari: kalendar i stvarno stanje u vrtu. Ako je zemlja mokra, zbijena i hladna, bolje je pričekati nekoliko dana. Ako su noći još uvijek hladne, osjetljive sadnice radije zaštitimo vrtnom koprenom, staklenim zvonima, tunelom ili ih presadimo u vrt nešto kasnije.
U našim krajevima vrtlari se često ravnaju prema ledenim svecima i hladnijem razdoblju sredinom svibnja. To nije strogo pravilo, ali je korisno upozorenje: rajčica, paprika, patlidžan, krastavci, tikvice i bosiljak vole toplinu, zato ih ne sadimo nepromišljeno u hladnu zemlju.
Rajčica: neka zemlja bude topla, a sadnica snažna
Rajčica je jedna od glavnih svibanjskih zvijezda. Ako su sadnice snažne, vrijeme povoljno i noći dovoljno tople, u većem dijelu Hrvatske možemo je saditi na otvoreno nakon sredine svibnja. Na vrlo toplim, zaštićenim položajima može i nešto ranije, dok je u hladnijim područjima često bolje pričekati još koji tjedan.
Kod sadnje rajčice važno je odmah joj osigurati dovoljno prostora, potporu i dobro pripremljenu zemlju. Sadnicu možemo posaditi nešto dublje jer rajčica uz stabljiku rado razvija dodatno korijenje. To joj pomaže da bude snažnija i otpornija tijekom vrućih ljetnih dana.
Ako imate mogućnost, rajčicu posadite na mjesto koje će ujutro brzo obasjati sunce, kako bi se listovi nakon kiše brže osušili. Vlažni listovi i slaba cirkulacija zraka česti su razlozi za probleme kasnije u sezoni.
Paprika i patlidžan: nemojte žuriti
Paprika i patlidžan još su osjetljiviji na hladnu zemlju od rajčice. Ako ih posadimo prerano, često neće propasti, ali će zastati u rastu. Izgledat će živo, ali neće napredovati. Listovi mogu postati blijedi, a biljci će trebati više tjedana da se oporavi.
Zato je kod paprike i patlidžana u svibnju bolje izabrati strpljenje. Sadimo ih kada su noći stabilno tople, a zemlja više nije hladna. Odgovara im sunčan, zaklonjen položaj, bogata zemlja i malč koji pomaže održavati ujednačenu vlagu.
U prvim tjednima nakon sadnje nemojte pretjerivati sa zalijevanjem. Paprika ne voli isušivanje, ali ne voli ni stalno mokro korijenje. Najbolje je umjereno, dubinsko zalijevanje, pri kojem se zemlja navlaži u dubinu, a površina se između zalijevanja malo prosuši.
Krastavci, tikvice, bundeve i dinje: u svibnju počinje prava sezona
Svibanj je odličan mjesec za krastavce, tikvice, bundeve i druge tikvenjače, ali i ovdje vrijedi: toplina je ključna. Na otvoreno ih možemo sijati ili saditi kao sadnice kada se zemlja dovoljno zagrije. Ako ih posijemo prerano u hladno tlo, sjeme često trune ili klija vrlo sporo.
Tikvice su među najzahvalnijim svibanjskim povrtnicama. Brzo rastu, ali trebaju puno prostora, hranjiva i vode. Ako imate mali vrt, izaberite grmolike sorte ili ih posadite na rub gredice, gdje se mogu malo proširiti.
Krastavci su odlični za okomiti uzgoj uz mrežu ili potporu. Tako zauzimaju manje prostora, plodovi su čišći, a biljke se nakon kiše lakše suše. To može smanjiti probleme s bolestima, a berba je mnogo preglednija.
Bundeve i dinje trebaju još više topline. Ako živite u hladnijem dijelu Hrvatske, sadite ih na sunčan, zaštićen položaj, po mogućnosti na blago povišenu gredicu ili uz kompostnu hrpu, gdje je zemlja bogatija i toplija.
Grah i kukuruz: svibanj je njihovo pravo vrijeme
Grah je jedna od kultura koje u svibnju sijemo vrlo često. Niski grah prikladan je za gredice na kojima želimo brz i pouzdan urod, dok visoki grah treba potporu. Sjeme sijemo u toplu zemlju jer u hladnoj i mokroj zemlji slabo klija.
Dobro je da grah ne posijemo sav odjednom. Ako ga sijemo u više navrata, primjerice svaka dva do tri tjedna, produžujemo sezonu berbe. To je posebno korisno kod niskog graha, koji dozrijeva prilično odjednom.
I kukuruz možemo u svibnju sijati izravno u vrt. Bolje uspijeva ako ga sijemo u skupinama odnosno blokovima, a ne u jednom dugom redu, jer se tako lakše oprašuje. Uz kukuruz u tradicionalnom mješovitom nasadu može rasti i grah, ali treba paziti da odabrane sorte nisu prejake za mlade biljke kukuruza.
Salate, rikola, blitva i špinat: ne zaboravite na svježe listove
Iako u svibnju najviše pažnje privlače toploljubive kulture, ne smijemo zaboraviti lisnato povrće. Salate možemo sijati ili saditi postupno, ali dobro je birati sorte koje bolje podnose toplije vrijeme. U toplom svibnju neke salate brzo odlaze u cvat, osobito ako im nedostaje vode.
Rikola raste brzo, zato je možemo sijati u manjim količinama svakih nekoliko tjedana. Slično vrijedi i za rotkvicu, koja je u svibnju još korisna ako je sijemo na nešto hladniji položaj i redovito zalijevamo.
Blitva je odličan izbor za vrt jer dobro podnosi ljeto i možemo je brati dulje vrijeme. Umjesto da odrežemo cijelu biljku, beremo vanjske listove, a središte nastavlja rasti. I špinat možemo sijati još početkom svibnja, ali se u toplom vremenu brzo priprema za cvatnju, pa ga je bolje sijati na djelomično sjenovito mjesto ili ga zamijeniti novozelandskim špinatom.
Mrkva, cikla, korabica i poriluk: povrće za ljeto i jesen
U svibnju još uvijek možemo sijati mrkvu, ciklu i korabicu. Mrkva treba rahlo tlo, bez većih grudica i svježeg stajskog gnoja, jer se u prebogatoj ili zbijenoj zemlji korijen brzo račva. Nakon sjetve važno je da površina bude ravnomjerno vlažna dok sjeme ne proklija.
Cikla je vrlo korisna jer možemo jesti i gomolj i mlade listove. Sijemo je u redove i kasnije po potrebi prorjeđujemo. Mlade biljčice koje iščupamo pri prorjeđivanju možemo koristiti u salati ili ih kratko pirjati.
Poriluk u svibnju možemo saditi kao presadnice ako želimo urod kasnije u sezoni. Odgovara mu dublja, hranjiva zemlja. Pri sadnji ga možemo posaditi malo dublje ili ga kasnije nagrnuti kako bismo dobili dulji bijeli dio stabljike.
Začinsko bilje u svibnju: bosiljak neka pričeka toplinu
Svibanj je i mjesec začinskog bilja. Peršin, vlasac, timijan, origano, mažuran, kadulja, matičnjak i menta u to se vrijeme dobro razvijaju. Neke začinske biljke možemo sijati izravno, druge je lakše saditi kao presadnice.
Posebnu pažnju zaslužuje bosiljak. Iako ga trgovine nude već rano u proljeće, u vrtu je osjetljiv na hladnoću. Sadimo ga tek kada su noći dovoljno tople. Najbolje uspijeva na sunčanom mjestu, u propusnoj zemlji i uz redovito branje vrhova. Ako ga pustimo da procvjeta, listovi često izgube dio nježnosti i arome.
Menta i matičnjak vrlo su korisni, ali pametno ih je saditi u lonac ili ograničen prostor jer se mogu jako proširiti. Ružmarin, kadulja i timijan više vole suha, sunčana mjesta, zato ih ne sadimo u teško, stalno mokro tlo.
Cvijeće i korisne biljke među povrćem
Svibanj nije rezerviran samo za povrće. Među gredice možemo saditi i neven, kapucinke, kadifice, boražinu i drugo cvijeće koje uljepšava vrt, privlači oprašivače i pomaže stvoriti raznolikiji vrtni prostor.
Kadifice su popularne uz rajčicu, neven se lijepo uklapa uz rubove gredica, a kapucinke možemo koristiti i u kuhinji jer su listovi i cvjetovi jestivi. Boražina privlači pčele i druge oprašivače, a njezini plavi cvjetovi vrlo su dekorativni.
Mješoviti nasadi u svibnju postaju posebno zanimljivi. Među sporije rastuće biljke možemo posijati brzorastuće kulture poput salate, rotkvice ili rikole. Tako bolje iskorištavamo prostor, a tlo ne ostaje dugo golo.
U svibnju ne sadimo samo biljke, nego i temelje ljetnog uroda
Kada sadnice dođu u vrt, posao nije ni približno gotov. Svibanj je mjesec kada se isplati pobrinuti za malč. Slama, pokošena trava u tankom sloju, lišće, kompost ili drugi prirodni malč pomažu zadržati vlagu, smanjuju rast korova i štite tlo od jakih kiša.
Mladim biljkama nakon sadnje treba nekoliko dana da se prilagode. Ako je sunce vrlo jako, možemo ih privremeno zasjeniti. Ako puše jak vjetar, pomažemo im potporom. Ako su najavljene hladne noći, štitimo ih vrtnom koprenom.
Svibanj je naporan, ali i vrlo zahvalan mjesec. Ono što sada posadimo uvelike će odrediti kakav će vrt biti ljeti. Zato ne treba žuriti bez razmišljanja. Bolje je saditi postupno, pratiti vrijeme, pripremiti tlo i biljkama dati dobar početak. Vrt u svibnju pamti našu strpljivost – i ljeti nam je često vraća punim košarama.
Pročitajte i:
- Sadnja rajčice postrani: Zašto daje veće i zdravije biljke
- Ovo posadite na istu gredicu s rajčicom za manje štetnika i bolji rast
