Bavite se alternativnim metodama lije\u010denja, a uz to ste studirali medicinu. \u0160to je dovelo do toga da zdravlju odlu\u010dite pristupati iz razli\u010ditih kutova? Koje su, prema va\u0161em mi\u0161ljenju, glavne prednosti toga da bolesti i zdravstvene tegobe promatramo cjelovito, a ne samo kroz protokole koje odre\u0111uje slu\u017ebena medicina?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Ve\u0107 su me u djetinjstvu privla\u010dili naturopatija, hipnoterapija i psihologija. \u010citala sam knjige poput Priroda je uvijek u pravu<\/em>, Visoka \u0161kola hipnoze<\/em> i djela Antona Trstenjaka. Otkad znam za sebe, knji\u0161ki sam moljac. \u010cesto sam ku\u0107i donosila sve\u017enjeve knjiga koje sam zatim s odu\u0161evljenjem \u010ditala.<\/p>\n\n\n\n I moji su roditelji bili vrlo skloni alternativnim pristupima lije\u010denju. O tim smo temama mnogo razgovarali. Uvijek su me poticali u usvajanju novih korisnih znanja. Kasnije mi je \u017eivot, kroz \u017eivotne pri\u010de mojih bli\u017enjih, pokazao da je jedini pravi na\u010din suo\u010davanja sa zdravstvenim izazovima cjelovit pristup.<\/p>\n\n\n\n Za\u0161to smatram da sami protokoli slu\u017ebene medicine nisu dovoljni, najljep\u0161e je izrazio moj uzor, dr. Edward Bach, lije\u010dnik slu\u017ebene medicine koji je \u017eivio prije vi\u0161e od 90 godina i posljednje godine \u017eivota proveo u osami kao naturopat.<\/p>\n\n\n\n Jedan od njegovih citata glasi: \u201cGlavni razlog neuspje\u0161nosti suvremene medicinske znanosti jest bavljenje rezultatima umjesto uzrocima. Bolesti nikada ne\u0107e biti izlije\u010dene postoje\u0107im materijalisti\u010dkim metodama iz jednostavnog razloga: bolesti u svojoj osnovi nisu materijalne. Znamo da je bolest kao kona\u010dni rezultat, koji se odra\u017eava u tijelu, posljedica dubokih i dugotrajnih sila. Iako je materijalna terapija naizgled uspje\u0161na, rije\u010d je samo o privremenom olak\u0161anju ako se pritom ne ukloni pravi uzrok. U stvarnosti je u brojnim slu\u010dajevima prividan oporavak \u0161tetan kada se bolesniku prikrije pravi uzrok njegove tegobe. U zadovoljstvu prividno obnovljenim zdravljem stvarni \u010dimbenik koji uzrokuje bolest ostaje neprimije\u0107en, pa mo\u017ee dodatno oja\u010dati.\u201d<\/p>\n\n\n\n Sa 23 godine pratili ste dobrog prijatelja kada je obolio od raka. Kakve su se emocije tada javljale u vama i \u0161to ste tada osvijestili u vezi sa zdravljem?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Dok sam pratila prijatelja tijekom onkolo\u0161kog lije\u010denja, ponajprije sam se jako bojala. \u010cesto sam bila i vrlo tu\u017ena. Osje\u0107ala sam se suodgovornom za njegovu bolest jer ga prije nisam dovoljno upozoravala na to da je njegov \u017eivotni stil potpuno nespojiv sa zdravljem. Bilo mi ga je \u017eao.<\/p>\n\n\n\n U vrijeme kada smo zbog komplikacija terapije posjetili hitnu slu\u017ebu, a na mogu\u0107nost tih komplikacija nismo bili upozoreni, obuzeo me bijes. Za oboje bi bilo vrlo korisno da nas je netko pripremio na svu tu kalvariju. Tada sam svjesno i bez izgovora odlu\u010dila \u017eivjeti zdravije.<\/p>\n\n\n\n Zdrav na\u010din \u017eivota, me\u0111u ostalim, uklju\u010duje konzumaciju zdrave hrane, brigu o redovitoj tjelesnoj aktivnosti i dobrom snu, boravak u prirodi, izgradnju korektnih i zdravih me\u0111uljudskih odnosa te brigu o higijeni emocija. Uz to sam shvatila da je va\u017eno da se i dalje educiram na podru\u010dju zdravlja jer jo\u0161 uvijek ne znam sve \u0161to bih o tome trebala znati.<\/p> To nije bio va\u0161 jedini blizak susret s rakom. Od njega je kasnije oboljela i va\u0161a majka. U jednom od ranijih intervjua rekli ste da je, prema va\u0161em opa\u017eanju, jedan od glavnih razloga zbog kojih je izgubila bitku s rakom bio taj \u0161to vi\u0161e nije vidjela smisao \u017eivota.<\/strong><\/p>\n\n\n\n Tako je. Moja se majka s tom dijagnozom suo\u010davala od 2016. do 2022. godine. U prvoj fazi kod nje je do\u0161lo do potpune remisije, pa su lije\u010dnici razmi\u0161ljali o tome jesu li joj mo\u017eda u po\u010detku postavili pogre\u0161nu dijagnozu.<\/p>\n\n\n\n Zatim je do\u0161la pandemija covida-19. U tom su razdoblju mama i otac bili u domu za starije, gdje su vrijedila stroga ograni\u010denja dru\u017eenja. Mama mi je rekla da si takav \u017eivot ne mo\u017ee zamisliti. Tada\u0161nje mjere sigurno nisu pridonijele njezinu zdravlju jer se bolest izrazila u te\u017eem obliku.<\/p> Nakon \u0161to je umro moj otac, kojeg je mama njegovala i bila uz njega posljednjih 13 godina, jednostavno vi\u0161e nije vidjela smisao \u017eivota. Izravno mi je rekla da joj je svega dosta i da \u017eeli da joj dopustim da ode.<\/p>\n\n\n\n Godine 2017. i sami ste se susreli s bole\u0161\u0107u \u2013 imali ste reaktivni artritis, a zatim ste ga izlije\u010dili bez lijekova. Kako vam je to uspjelo?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Zapravo se reaktivni artritis pojavio ve\u0107 prije 2017. godine, i to nakon gubitka drugog djeteta zbog amniocenteze. Tijekom trudno\u0107e ginekolog mi je izveo taj zahvat, pri \u010demu je do\u0161lo do infekcije, korioamnionitisa. Zbog toga je u roku od ne\u0161to vi\u0161e od tjedan dana nastupio prijevremeni porod, a dijete jo\u0161 nije bilo dovoljno razvijeno da bi pre\u017eivjelo. Ubrzo nakon toga po\u010deli su se pojavljivati izljevi u koljenu.<\/p>\n\n\n\n Izme\u0111u tridesete i \u010detrdesete godine bila sam rekreativna maratonska trka\u010dica. Tr\u010danje je bilo moja metoda suo\u010davanja sa stresom. Kad god bih bila nervozna ili nemirna, tr\u010dala sam. Autoimune bolesti obi\u010dno poga\u0111aju najslabiji dio tijela. Kod mene su u tom razdoblju to bila koljena.<\/p> Nakon toga uslijedila je tre\u0107a trudno\u0107a. Tijekom trudno\u0107e nije preporu\u010dljivo uzimati agresivne lijekove. Dok sam prou\u010davala mogu\u0107nosti koje su mi bile dostupne, odlu\u010dila sam se za metodu dr. Girauda W. Campbella. On je lije\u010dnik slu\u017ebene medicine koji je napisao knjigu Lije\u010dni\u010dki provjereno alternativno lije\u010denje artritisa<\/em>. Nisam se pridr\u017eavala svih preporuka jer sam jelovnik prilagodila svojim prehrambenim navikama, ali mi je sve to jako pomoglo. Nakon mjesec dana provo\u0111enja terapije mogla sam oti\u0107i na \u0160martnu goru, dok sam prije toga bila na \u0161takama.<\/p>\n\n\n\n Spominjete da mnogi ljudi koji obole od raka imaju pote\u0161ko\u0107e s izra\u017eavanjem emocija. Za\u0161to mislite da je taj obrazac tako ra\u0161iren u na\u0161em dru\u0161tvu? \u0160to bismo trebali u\u010diniti kako bi se stanje na tom podru\u010dju pobolj\u0161alo? Gdje bismo trebali nau\u010diti tu vje\u0161tinu?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Dr. Carl Gustav Jung tvrdio je da na\u0161a podsvijest komunicira sa svije\u0161\u0107u putem emocija, snova i intuicije. Na\u017ealost, na\u0161e dru\u0161tvo takve poruke sna\u017eno podcjenjuje. Nau\u010deni smo pridavati ve\u0107u va\u017enost vanjskim doga\u0111ajima i objektima, pona\u0161anju, tijelu, materijalnim stvarima i logi\u010dkom razmi\u0161ljanju, pri \u010demu zanemarujemo svoj unutarnji svijet. Posljedi\u010dno smo skloni odbacivati emocije, snove i instinkte koji dolaze iz na\u0161e nutrine. Sve s ciljem da bismo zadovoljili zahtjeve vanjskog svijeta.<\/p>\n\n\n\n Drugi razlog pote\u0161ko\u0107a s izra\u017eavanjem emocija povezan je s na\u0161om pro\u0161lo\u0161\u0107u. Navest \u0107u primjer: ako su moja dva djeda tijekom Drugog svjetskog rata bila zatvorena u logoru, gdje su nau\u010dila da moraju trpjeti, \u0161utjeti i ne izra\u017eavati svoje emocije ako \u017eele pre\u017eivjeti, taj se obrazac prenosi i na sljede\u0107e generacije.<\/p> Poznato je da smo Slovenci pri samom vrhu kada je rije\u010d o samoubojstvima i obolijevanju od raka. Ako je samoubojstvo ubojstvo tijela, rak je samoubojstvo na stani\u010dnoj razini. Razmi\u0161ljala sam o tome \u0161to je zajedni\u010dki nazivnik tih dviju pojava. Imamo dvije poslovice koje pokazuju da smo zatvoren narod. Jedna je: tko \u0161uti, devetorici odgovara; druga: \u0161utnja je zlato.<\/p>\n\n\n\n Iako ne volim generalizirati, ipak tvrdim da prosje\u010dan Slovenac te\u0161ko izra\u017eava takozvane negativne emocije, kao \u0161to su ljutnja, tuga, strah, krivnja i zavist. Nau\u010deni smo drugima pokazivati nasmije\u0161eno lice iako se u sebi ne osje\u0107amo dobro. Nau\u010deni smo da treba trpjeti.<\/p>\n\n\n\n Koja su rje\u0161enja? Idealno bi bilo kada bismo u \u0161kole uveli nastavu o izra\u017eavanju emocija. Ina\u010de je ve\u0107 nekoliko desetlje\u0107a dostupan program Emotions Anonymous, u sklopu kojega ljudi mogu u\u010diti emocionalnu pismenost.<\/p>\n\n\n\n Ako ne izra\u017eavamo i ne osloba\u0111amo emocije povezane s odre\u0111enim doga\u0111ajima, situacijama ili osobama, u nama se tijekom godina nakupljaju zamjeranja, na temelju kojih bolne doga\u0111aje ponovno i ponovno stvaramo. Na taj na\u010din \u010dinimo golemu \u0161tetu i fizi\u010dkom i psihi\u010dkom zdravlju.<\/p> Koji su drugi obrasci i navike, prema va\u0161em opa\u017eanju, karakteristi\u010dni za ljude koji obolijevaju od raka?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Me\u0111u ostalim, \u010desto su prisutni lo\u0161a higijena spavanja, neodgovaraju\u0107a prehrana, nezdrave navike i izlo\u017eenost brojnim stresnim doga\u0111ajima u kratkom razdoblju. Ljudi \u010desto imaju slabo razvijene mehanizme za izra\u017eavanje negativnih emocija i veliku potrebu da u o\u010dima okoline izgledaju dobro.<\/p>\n\n\n\n Za osobu koja oboli od raka ili neke druge ozbiljne bolesti, prema va\u0161em je uvjerenju vrlo va\u017eno da prona\u0111e razloge za \u017eivot i stvari koje joj donose radost. Kako da se toga prihvati u praksi? Mnogi ljudi kroz \u017eivot toliko utonu u rutinske obaveze da vi\u0161e ne znaju \u0161to ih veseli.<\/strong><\/p> Sjednemo za stol, uzmemo list papira i olovku, zatvorimo o\u010di i nekoliko puta duboko udahnemo i izdahnemo. Time prelazimo u alfa stanje mo\u017edane aktivnosti. Zatim postavimo konkretno pitanje i pri\u010dekamo odgovor. Taj odgovor i zapi\u0161emo.<\/p>\n\n\n\n Ako je osoba koja oboli od raka majka, mo\u017ee postaviti namjeru da \u017eeli do\u010dekati dan kada \u0107e joj djeca zavr\u0161iti \u0161kolovanje. Time si postavlja opipljiv cilj. Kada ga postigne, odredi si sljede\u0107i.<\/p>\n\n\n\n U potrazi za stvarima koje nam donose radost dobro je zapitati se \u0161to smo voljeli raditi kao djeca. Dio na\u0161e osobnosti, prema metodologiji transakcijske analize, jo\u0161 je uvijek dje\u010dji.<\/p>\n\n\n\n U tome smo razli\u010diti. Ja, primjerice, jako volim plesati, \u010ditati dobre knjige, raditi u vrtu, \u0161etati prirodom i razgovarati s ljudima. Dakle, nije rije\u010d o nekim slo\u017eenim aktivnostima, nego o jednostavnim stvarima. Va\u017eno je da svatko od nas prona\u0111e ono \u0161to je za njega karakteristi\u010dno.<\/p>\n\n\n\n Spominjete i va\u017enost redovitog kontakta s prirodom. Mo\u017eete li to objasniti?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Priroda je najbolji iscjelitelj i u\u010ditelj. Bez prirodnog okru\u017eenja jednostavno ne mo\u017eemo pre\u017eivjeti. Kada se kre\u0107emo u prirodi, koristimo svih pet osjetila, \u0161to nas o\u017eivljava. Priroda nam omogu\u0107uje da budemo u dodiru s jasno\u0107om, mirom, empatijom i nadom.<\/p>\n\n\n\n Utjecaj prirode na ljudski organizam nije samo fizi\u010dki. Nije rije\u010d samo o tome da se posljedi\u010dno pobolj\u0161ava rad imunosnog sustava i na\u0161e zdravlje, nego priroda blagotvorno djeluje i na na\u0161u psihu. Poma\u017ee nam u pozitivnom mentalnom usmjerenju, pobolj\u0161anju samopouzdanja, a zbog redovitog kontakta s njom postajemo strpljiviji i neovisniji u odnosu na vlastita uvjerenja. Dakle, poma\u017ee nam razvijati zdravije osobine li\u010dnosti.<\/p>\n\n\n\n Slovenci smo privilegirani jer imamo, zasad jo\u0161 uvijek, slobodan pristup \u0161umi, pa bi imalo smisla da u ve\u0107oj mjeri iskoristimo sve blagotvorne u\u010dinke koje nam ona nudi. \u0160uma ima specifi\u010dan miris zbog geosmina. To je vrsta terpena koji stvaraju mikroorganizmi koji \u017eive u zemlji. Geosmin ima proturakasta i antivirusna svojstva. U \u0161umi, osobito borovoj, u zrak se osloba\u0111aju i fitoncidi koje stvaraju stabla. Oni pove\u0107avaju aktivnost imunosnih stanica.<\/p>\n\n\n\n Kakvu ulogu stres ima u nastanku bolesti? \u0160to pojedinac mo\u017ee u\u010diniti kako bi ga \u0161to vi\u0161e izbjegao? Znamo da su o\u010dekivanja u karijernom i obiteljskom okru\u017eenju danas vrlo visoka, pa ljudi \u010desto ne znaju \u0161to uop\u0107e mogu u\u010diniti u vezi s tim.<\/strong><\/p>\n\n\n\n Stres je, prema definiciji, odgovor tijela na stresne \u017eivotne doga\u0111aje, koji mogu biti negativni ili pozitivni. Kratkoro\u010dno stres mo\u017ee biti koristan, dok dugoro\u010dno \u0161teti zdravlju. Zbog dugotrajnog stresa mo\u017ee do\u0107i do hormonske neravnote\u017ee. Hormonski, imunosni i \u017eiv\u010dani sustav me\u0111usobno su intimno povezani. Stres stvara uvjete za razvoj brojnih bolesti.<\/p>\n\n\n\n Stres ne mo\u017eemo izbje\u0107i jer \u017eivimo u sve stresnijem okru\u017eenju, ali mo\u017eemo nau\u010diti kako se \u0161to u\u010dinkovitije prilagoditi promjenama, za koje znamo da su jedina konstanta u \u017eivotu. Ako je rije\u010d o kratkotrajnom stresu, poma\u017eu duboko disanje i brzo hodanje. To nas mo\u017ee brzo donekle rasteretiti.<\/p>\n\n\n\n Svi tijekom \u017eivota u\u010dimo na\u010dine upravljanja stresom. Neke tehnike navodim i u svojoj knjizi. To su: tr\u010danje, \u0161etnja u prirodi, tjelovje\u017eba, molitva, joga, meditacija, razgovori, hipnoza i autogeni trening. U upravljanju stresom va\u017eni su i planiranje kvalitetnog sna i zdrave prehrane, tra\u017eenje socijalne podr\u0161ke i tehnike mindfulnessa, odnosno svjesne prisutnosti.<\/p>\n\n\n\n Ako imamo mnogo neobra\u0111enih trauma iz pro\u0161losti, te\u017ee se suo\u010davamo sa stresom. U tom slu\u010daju ve\u0107inu vremena mo\u017eemo biti pod stresom, zbog \u010dega mo\u017ee do\u0107i do slabijeg funkcioniranja \u017eiv\u010danog, imunosnog i endokrinog sustava. Da bismo mogli ozdraviti, najprije moramo obraditi traumu koja nam uvijek iznova uzrokuje stres. Pritom si najprije trebamo dopustiti ponovno osjetiti emocije koje smo do\u017eivjeli u pro\u0161losti, a zatim ih u cijelosti obraditi. Tako se na\u0161 \u017eiv\u010dani sustav mo\u017ee vratiti u ravnote\u017eu.<\/p>\n\n\n\n Koju biste va\u017enu spoznaju o povezanosti raka i emocija, odnosno na\u010dina razmi\u0161ljanja, \u017eeljeli podijeliti za kraj?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Naglasila bih i va\u017enost prakticiranja zahvalnosti. Svojim klijentima \u010desto dam neki poludragi ili obi\u010dan kamen, takozvani kamen zahvalnosti, i zamolim ih da ga uzmu u ruku ujutro kad se probude i nave\u010der prije spavanja. Ujutro neka se pritom sjete deset stvari na kojima mogu biti zahvalni. Navodim primjer takvog popisa: \u201cZahvalna sam jer \u017eivim u miru i blizu prirode. Zahvalna sam jer imam primjeren dom, hranu, \u010distu vodu i prijevozno sredstvo. Zahvalna sam za zdravlje, obrazovanje, obitelj i prijatelje\u2026\u201d Nave\u010der neka postupak ponove, ali neka se sjete triju stvari koje su im se dogodile tijekom dana i na kojima su zahvalni. Primjer: \u201cZahvalna sam za prekrasnu \u0161etnju, za ukusnu ve\u010deru i nekoliko minuta plesa.\u201d<\/p>\n\n\n\n Ina\u010de primje\u0107ujem da mnogi onkolo\u0161ki bolesnici ne \u017eele biti aktivno uklju\u010deni u proces lije\u010denja, nego se samo prepuste propisanim protokolima. Takav pristup mi nije blizak. Zagovornica sam toga da pojedinac bude aktivno i na sve mogu\u0107e na\u010dine uklju\u010den u proces lije\u010denja, da istra\u017euje, bude znati\u017eeljan i sura\u0111uje s razli\u010ditim profilima stru\u010dnjaka. Va\u017eno je i da u svoj \u017eivot uvede \u0161to vi\u0161e pozitivnih promjena \u017eivotnog stila kojima mo\u017ee oja\u010dati svoje zdravlje.<\/p>\n\n\n\n Pro\u010ditajte i:<\/p>\n\n\n\n Irena E. Dem\u0161ar naturopatkinja je, hipnoterapeutkinja, limfoterapeutkinja i savjetnica osobama u du\u0161evnoj stisci, koja se ve\u0107 rano u \u017eivotu po\u010dela zanimati za zdravlje i alternativne pristupe. <\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":508,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[292],"tags":[],"class_list":["post-503","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","category-razgovori"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bodieko.si\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/503","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bodieko.si\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bodieko.si\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bodieko.si\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bodieko.si\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=503"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.bodieko.si\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/503\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":509,"href":"https:\/\/www.bodieko.si\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/503\/revisions\/509"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bodieko.si\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/508"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bodieko.si\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=503"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bodieko.si\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=503"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bodieko.si\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=503"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}![\"Irena](\"https:\/\/www.bodieko.si\/hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Irena-E.-Demsar-1.webp\" "\\"\\"")
<\/figure>\n\n\n\n![\"Irena](\"https:\/\/www.bodieko.si\/hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Irena-E.-Demsar-5-1150x1300.webp\" "\\"\\"")
<\/figure>\n\n\n\n![\"Irena](\"https:\/\/www.bodieko.si\/hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Irena-E.-Demsar-4.webp\" "\\"\\"")
<\/figure>\n\n\n\n![\"Irena](\"https:\/\/www.bodieko.si\/hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Irena-E.-Demsar-2.webp\" "\\"\\"")
<\/figure>\n\n\n\n\n